foto1
foto1
foto1
foto1
foto1
_____________________________


Žilogriz (Capnodis tenebrionis) i šiljokrilac (Perotis lugubris)

Žilogriz je poznata štetočina ...

Opširnije ...

Moljac paradajza (Tuta absoluta)

Mediteranskom regionu privlači nova i veoma opasna štetočina paradajza, čiji je latinski naziv Tuta absoluta...

Opširnije ...

Moljac krompira (Phthorimaea operculella)

Moljac krompira je štetočina toplih i sušnih predela ...

Opširnije ...

Erwinia amylovora

E. amylovora je izraziti polifag, pripada multivorama Spektar domaćina bakterije, do sada, obuhvata 193 vrste iz 39 rodova i 4 familije

Opširnije ...

Za uspešno gajenje  povrtarskih kultura potrebno je imati zdravo seme i kvalitetan supstrat. Ukoliko je seme zdravo i doradjeno postavlja se pitanje kvaliteta zemljišta i supstarta. Rasad se proizvodi u zatvorenom prostoru gde tokom dužeg niza godina gajenja povrtarskih kultura dolazi do kumuliranja štetnih organizama – patogena, insekata, virusa, nematoda, semena korova, koji mogu nepovoljno uticati na uspešnu i kvalitetnu proizvodnju. Da bi se izbegla zaraza potrebno je premestiti plastenik ili pak zemljište ”odmoriti” gajenjem ratarskih kultura. To je vrlo često nemoguće, te se zbog toga izvodi dezinfekcija zemljišta u zatvorenom prostoru i otvorenom polju. Dezinfekcija predstavlja meru kojom se zemljište ili supstrat izlaže dejstvu fizičkih ili hemijskih faktora u cilju uništavanja štetnih organizama koji se u njemu nalaze.

Termička dezinfekcija

Izvodi se zagrevanjem zemljišta vodenom parom na 950C na dubini do 40 cm u trajanju od pet minuta. Za manju količinu zemlje ili supstrata potrebno je u kazan sipati 5-6 litara vode. Na 25 cm od dna postave se rešetke na koje se postavlja supstrat koji je obično u jutanim vrećama. Ispod se naloži vatra. Početak sterilizacije se računa kada para probije materijal i traje još 15 minuta. Posle termičke dezinfekcije zemljište se za sadnju rasada i setvu semena može koristiti odmah nakon hlađenja. Ovu meru je teško izvesti na većim površinama. Zbog toga se pribegava drugim vidovima dezinfekcije.

Hemijska dezinfekcija

Izvodi se primenom kontaktnih fungicida ili fumiganata. Kontaktni fungicidi deluju svojim dodirom na patogene u zemljištu. Njihova primena je ograničena na parazite samo u površinskom sloju zemljista. Primenjuju se rasturanjem preparata po površini zemljišta, mešanjem sa zemljom, kao i zalivanjem biljaka i zemljišta suspenzijom preparata odredjenom koncentracijom hemijskog sredstva koja je preporučena. Najčešće korišćeni fungicidi za ovu namenu su preparati na bazi: cineba, tirama, kaptama ili rastvor Previcura 607 SL. Na štetne insekte i semena korovskih biljaka ovi preparati ne  deluju.

Od fumiganata u primeni je Basamid granulat koji se koristi za dezinfekciju zemljišta u zatvorenom prostoru (plastenicima i staklenicima) i na otvorenom polju. Deluje gasnom fazom na patogene, insekte, nematode, semena korovskih biljaka. Količina primene preparata je od 30 do 60 gr/m2. Pre primene preparata potrebno je pripremiti zemljište kao za setvu, dobro ga usitniti. Ukoliko je zemljište suvo, potrebno ga je ovlažiti do 60 – 70 % vodnog kapaciteta. Poželjno je da temperatura na dubini bude 10-20 cm bar 8 0C. Ako je niža ne oslobadja se dovoljna količina gasa.

Granule preparata treba rasturiti ujednačeno po površini zemlje u foliji, mašinski ili ručno. Basamid granulat se aktivira za oko 2 sata od dolaska u kontakt sa vlagom. Nakon primene preparata potrebno je zemljište prekriti plastičnom folijom i držati ih 7 - 35 dana u zavisnosti od temperature. Plastenik teba da je dobro zatvoren i prvih nekoliko dana ne sme se ulaziti unutra. Ako je temperatura viša gas se brže oslobadja i zemljište je ranije spremno za dalju namenu i obratno, niža temperatura odlaže rok sadnje odnosno setve.

Posle tog vremena, ukloniti plastičnu foliju, sačekati 2 - 3 dana i obraditi zemljište na dubini na kojoj je vršena inkorporacija preparata. Provetravanje zemljišta je u trajanju od 3 - 30 dana, u zavisnosti od temperature zemljišta. Ako je temperatura viša gas se brže oslobadja i zemljište je ranije spremno, dok niža temperatura odlaže rok sadnje odnosno setve.

Potom je potrebno uraditi biotest klijavosti sa semenom salate. Biotest se radi uporedo sa zemljom koja nije tretirana sa Basamid granulat. Salata test se izvodi na sledeći način: uzme se nekoliko tegli sa poklopcem koje se operu, dezinfekuju i dobro osuše. U njih se zatim stave uzorci zemljišta sa više mesta kao i sa veće dubine od one na kojoj je unet preparat. U  druge tegle se stave uzorci zemljišta gde nije primenjivan Basamid granulat. U njih se potom ubace navlažene loptice vate, na koje je nanešeno seme brzoklijajuće salate. Tegle se postave pored prozor na temperaturi oko 20 0C.

U optimalnim uslovima salata niče za dan-dva. Ako u teglama ima gasa koji se oslobodio iz uzorka zemlje, seme salate neće klijati ili će ponik biti kržljav. Treba sačekati par dana i ponoviti test. Ukoliko seme klija u obe tegle, gas je oslobođen i zemljište je spremno za novi usev.

Fumiganti su jaki otrovi i treba biti pažljiv pri radu sa istim.Ako se dezinfekcija radi u staklari ili plastencima, oni moraju biti prazni jer je gas fitotoksičan za sve što se nalazi u zatvorenom prostoru. Basamid Granulat deluje na navedene štetne organizme samo u sloju zemlje u koji je unesen.

Pretraži tekstove...

RizVN Login